Doma držite gotovinu u slučaju nužde. Pazite da ne prođete kao Danijel: "Jedva sam prežalio tih 400 eura"

Tako velik nestanak električne energije, čak i ako ne traje dugo, stvara ogromne probleme - od zastoja u prometu, telekomunikacijama i drugim sustavima do elektroničkog plaćanja koji danas koriste skoro svi.

Povodom kolapsa elektroenergetskog sustava u Španjolskoj i Portugalu, ovih dana je Nizozemska središnja banka savjetovala građane da bi u slučaju sličnog incidenta, nekog drugog izvanrednog događaja poput elementarne nepogode, trebali kod kuće imati određenu svotu novca u gotovini.

Nijemci preporučuju 500 eura u zalihi

Nizozemcima je savjetovano da to bude 70 eura po odrasloj osobi i 30 eura po djetetu, odnosno 200 eura za četveročlanu obitelj, koliko smatraju da je dovoljno za tri dana.

Ranije su njemačke i austrijske vlasti preporučile svojim građanima da kod kuće imaju barem 500 eura u slučaju nužde.

Hrvatsko Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova nije objavljivalo prepopruku s konkretnim iznosom kao što su to učinili srodni uredi u Njemčakoj i Austriji, ali je u svojoj brošuri Komplet za preživljavanje navelo da u slučaju neophodne evakuacije u ruskak ili torbu, uz druge prijeke potrepštine, valja spremiti i novac.

Njemački ured civilne zaštite u svojoj je objavi savjetovao građanima da ta svota bude u novčanicama manjih apoena te da je ne drže ispod madraca, u limenkama za kavu, na polici s knjigama i sličnim mjestima koja bi mogla biti prva na meti mogućih provalnika.

Spremili 400 eura 'na sigurno' pa ih bacili

Da je Danijel iz Zagreba ranije čuo i poslušao savjet njemačkog ureda civilne zaštite, ne bi prije dvije godine ostao bez 400 eura stavljenih sa strane za "zlu ne trebalo". No, nije bio žrtva lopova nego vlastite nesmotrenosti.

"Nakon potresa u Zagrebu govorilo se da bi trebalo imati pripremljen ruksak ili torbu s najnužnijim stvarima u koji bi po potrebi stavili novac i osobne dokumente. Supruga i ja smo 2.000 kuna spremili u jednu kovertu koju smo stavili na policu među knjige. Kada jeuveden euro sjetili smo se zamijeniti te kune pa smo u kovertu stavili 400 eura. A onda smo, ni sami danas ne znamo kako, valjda u spremanju dok smo bacali neke papire vjerojatno zabunom bacili i tu kovertu. Zimus nam je hitno trebala gotovina. Triput smo prevrnuli i policu i cijelu sobu, a onda shvatili da je sigurno završila s papirom u smeću. Nije bilo jako puno, ali jedva sam prežalio tih 400 eura jer smo bez njih ostali na tako glup način", ispričao nam je ovaj Zagrepčanin koji je pristao da mu objavimo ime, ne i prezime.

Nakon toga su on i supruga opet odlučili staviti nešto gotovog novca sa strane, ali tamo gdje neće olako zaboraviti na njega. Danijel se slaže da je dobro imati određeni iznos gotovine kod kuće.

"Apsolutno. Nemam običaj nositi puno novca u novčaniku, ali kod kuće bi trebalo imati nešto keša za neplanirane situacije", kaže.

Euri u novčaniku, ne i kod kuće

Zagrepčanka Gordana radi u banci i valjda se iz tog razloga pouzdaje u kartice i kod kuće ne drži novac za slučaj nužde.

"U novčaniku uvijek imam 50 do 100 eura i mislim da je to dovoljno. U stanu ne držim novac za neke vanredne situacije. Nisam dosad imala potrebe za tim. Iskreno, nisam ni razmišljala o tome. No kad ste mi rekli za ove preporuke iz drugih zemalja, mislim da to ima smisla. Stavit ću sa strane. Ne neki veliki iznos, 200-300 eura, tek toliko da se osjećam sigurnije", kazala nam je ova Zagrepčanka.

Domaći financijski stručnjaci savjetuju da bi građani kod kuće trebali imati dovoljno novca da u slučaju neke neočekivane situacije dva tjedna mogu pokriti osnovne potrebe.